KAKO JE NASTALA I STASALA GIMNAZIJA U KAKNjU

Historijat škole

 

Velike promjene u školovanju omladine u Kaknju nastupile su otvaranjem gimnazije 1. oktobra 1959. godine. Prve školske godine u gimnaziju je bilo upisano samo 29 učenika, a već naredne oko 100. Prvi direktor gimnazije je bio nastavnik Adem Haračić koji je ujedno bio direktor osnovne škole u sklopu koje je gimnazija otvorena. U ovu školu prelazi i 17 učenika III razreda koji su do tada išli u visočku i sarajevske gimnazije, pa je formirano 5 odjeljenja u tri razreda. Školske 1960/61. godine gimnazija je radila u novosagrađenoj zgradi Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“, ali je zbog preopterećenosti ponovo vraćena u Kulu.

prvi direktor

Školske 1961/62. godine izlazi prva generacija kakanjskih maturanata gimnazije.

Drugi direktor gimnazije je bio profesor geografije Stevan Nikolić, a 1962/63. godine gimnazija dobiva ime poznatog bosanskohercegovačkog književnika Petra Kočića.

Gimnazija se u prvim godinama svoga rada susreće sa velikim poteškoćama. Nedostatak nastavnog kadra predstavljao je veliki problem, pa su zbog toga nastavnici iz osnovnih škola držali nastavu kao i profesori iz visočke i sarajevskih gimnazija. Opremljenost škole je bila veoma loša, škola nije imala fiskulturnu salu. Učenici su nastavu fizičkog odgoja pohađali u zgradi Partizana ili na otvorenim terenima.

Na Plandištu ja 1967. godine sagrađena montažna zgrada koja je danas dio kompleksa zgrada kakanjskih srednjih škola. Izgradnjom zgrade stvoreni su vrlo dobri uvjeti za rad. Radnim akcijama u kojima su učestvovali učenici izgrađen je školski sportski poligon. Ovakvi uvjeti rada omogućili su upis znatno većeg broja učenika.

prva skola

U tom periodu direktor škole je bio profesor geografije Ađul Šehić. Školske 1969/70. godine broj učenika u deset odjeljenja bio je 278 i povećava se svake godine bez obzira što prostor ostaje isti.

ddsdda

Godine 1979. upisana je posljednja generacija gimnazijalaca, jer se naredne školske godine prešlo na jedinstven sistem srednjeg usmjerenog obrazovanja sa zajedničkim programskim osnovama u prva dva razreda. Gimnazija „Petar Kočić“ i Škola sa praktičnom obukom udružile su se u jednu obrazovno-odgojnu ustanovu, Srednjoškolski centar. Time su izjednačeni uvjeti za obrazovanje omladine nakon završene osnovne škole.

druga

Srednjoškolski centar je bio veliki kompleks sa 62 odjeljenja.

Školavanje u gimnaziji pružalo je mogućnost za vrlo široko obrazovanje iz humanističkih, društvenih i prirodnih nauka. U posljednjoj školskoj godini u gimnaziji je bilo upisano 797 učenika, a od toga 445 djevojčica ili 55%. To je veoma značajno zbog toga što u Kaknju do otvaranja gimnazije nije bilo srednjih škola u koje su se upisivale djevojčice, što je utjecalo na ukupne promjene u životu seoskog stanovništva, te na općeobrazovni i kulturni nivo razvoja općine kao cjeline.

Škola je za izuzetne uspjehe u obrazovno-odgojnom radu dobila veoma značajno priznanje „Hasan Kikić“, koje joj je dodijeljeno u bivšoj državi, Jugoslaviji.

Važno je istaknuti imena profesora koji su svojim radom i zalaganjem doprinijeli razvoju gimnazije: Nikola Marinković, Ostoja Subotić, Danka Pulević, Zlata Haračić, Fikret Bašić, Marijan Sivrić, Biserka Tvrtković, Muhamed Kreševljaković, Jagoš Gačević, Mustafa Čengić, Dragan Ljubojević, Damir Hasagić, Kemal Čelebić, Faik Imamović, Enver Radončić, Fatima Beus, Mileva Šehić, Ema Nevjestić i drugi.

Do ponovnog osnivanja gimnazije dolazi 23. maja 1991. godine i taj dan se od tada slavi kao Dan škole. Kako kaže tadašnji direktor gimnazije, profesor Emir Omeragić, to je period u kome su uloženi veliki napori da bi se gimnazija ponovo formirala.

 ghhhhh

Bilo je neophodno pronaći sredstva za opremanje škole, u čemu je veliku pomoć pružila Općina Kakanj i tadašnji općinski načelnik, gospodin Kemal Čelebić. U početku nije bilo dovoljno učenika koji su tada bili zainteresirani za upis u gimnaziju, da bi se takvo stanje nešto kasnije znatno promijenilo.

Gimnazija je bila smještena u zgradi koja je 1986. godine izgrađena kao kabinetski prostor u sklopu Srednjoškolskog centra. Zbog toga zgrada nema tipičnu arhitekturu škole, nema hola.

sadasnja

U toj zgradi škola je smještena i danas. Ponovo je otvorila svoja vrata za 100 učenika koji su bili raspoređeni u 4 odjeljenja. Naziv je dobila 1994. godine po istaknutom bosanskohercegovačkom književnom kritičaru i uglednom univerzitetskom profesoru Muhsinu Rizviću.

Onda nastupa veoma težak ratni period. Škola se bori sa nedostatkom nastavnog kadra, pošto su mnogi profesori bili iz Sarajeva i Visokog i nisu mogli dolaziti u Kakanj, jer je Sarajevo bilo okupirano i putevi blokirani. Školske godine su bile skraćene, uvjeti rada su otežavali normalno odvijanje nastave.

Uprkos ratnim nedaćama škola nije prekidala svoj rad i 1995. godine ispraća prvu poslijeratnu generaciju maturanata. Poslije rata škola nastavlja sa normalnim radom i intenzivnim razvojem.

prof emira sehagic

U maju 2001. godine tadašnji direktor Gimnazije, gospodin Emir Omeragić odlazi u penziju, a na mjesto direktora dolazi profesorica Emira Šehagić. U ovom periodu škola i dalje nastavlja svoj veoma uspješan rad, pa tako održava imidž koji je ranije svojim radom stekla. Uključuje se u veoma značajan reformski projekat EU-Reforma općeg obrazovanja, kao jedna od deset odabranih gimnazija iz Bosne i Hercegovine. Projekat je implementiran u toku dvije godine, od septembra 2004. do decembra 2005. godine i doprinio je kvalitetnijoj i kreativnijoj nastavi u našoj školi, jer su nastavnicima prezentirane savremene metode u nastavi, metode usmjerene na učenike.

Škola postiže, kao i ranijih godina, značajne uspjehe na raznim takmičenjima kao što su takmičenja iz fizike, matematike, Civitasa, odbojke, košarke itd.

Važno je napomenuti da je školu 12. maja 2004. godine posjetio tadašnji visoki predstavnik Bosne i Hercegovine, gospodin Paddy Ashdown. Cilj posjete je bio razgovor i druženje sa učenicima. Na taj način je pokušao podstaknuti učenike da se uključe u javni život i doprinesu razvoju BiH.

U ovom periodu, tačnije 15. aprila 2005. Godine, Gimnazija je dobila Plaketu, značajno i tada najveće općinsko priznanje za izuzetno uspješan dugogodišnji obrazovno-odgojni rad čiji su rezultati doprinijeli i doprinose razvoju općine i društva u cjelini.

Naša škola je od 2003. do 2006. godine bila uključena u Projekat „Obrazovanje za mir“ (EFP) kao jedna od stotinu odabranih škola u Bosni i Hercegovini.

zekerijah

Krajem aprila 2005. godine na mjesto direktora imenovan je profesor Zekerijah Ljubović. Gimnazija ponovo prolazi kroz reformu. U prvom i drugom razredu je zadržala opći smjer, a u trećem razredu se učenici opredjeljuju za izborna područja prema svojim sklonostima i interesovanjima. Učenici se mogu opredijeliti za jezičko, prirodno, matemetičko-informatičko, pedagoško ili društveno područje. Na ovaj način oni dobivaju veće znanje iz određenih područja i predmeta, što im pruža mogućnost da se posvete onome što vole i olakša upis na željene fakultete kao i samo studiranje. Pravilnik o polaganju mature je znatno izmijenjen i učenicima je olakšano polaganje mature.

diretorica_aida

Krajem aprila 2009. godine na mjesto direktora imenovana je Aida Šišić-Hakulija, profesorica engleskog jezika.

Te, 2009. godine škola je obilježila svoj jubilej, 50-godišnjicu osnivanja, nizom aktivnosti: konkursom za najbolje literarne radove, snimanjem dokumentarnog filma o nastanku i razvoju gimnazije u Kaknju, tematskom priredbom, izdavanjem jubilarnog broja „Glasa Gimnazije“ i svečanom akademijom. Objavljuje se i monografija „Gimnazija u Kaknju 1959 – 2009“, dokument koji svjedoči o pola stoljeća općeg srednjoškolskog obrazovanja u gradu Kaknju i značaju gimnazije kao odgojno-obrazovne ustanove za razvoj općine Kakanj.

U ovom periodu se radi na infrastrukturnom poboljšanju uvjeta rada u školi, otvara se ulaz u zgradu škole, uređuje školski park i počinje se raditi na ekološkim projektima i projektima poboljšanja energetske učinkovitosti u školi. Sve više se modernizira nastava savremenim učilima kao što su „smart board“ i multimedijalni projektori. Započinje se saradnja sa turskim kontingentom EUFOR-a u BiH i oprema fonolaboratorija. Učenici učestvuju i osvajaju nagrade na brojnim projektima i konkursima. I dalje se ostvaruju značajni rezultati na takmičenjima iz matematike, fizike, informatike, Civitasa, ali i na međunarodnim i državnim likovnim takmičenjima, takmičenjima iz francuskog i engleskog jezika, debatnim takmičenjima, itd. Značajno je pomenuti da u decembru 2010. god. školu posjećuju gosp. Donatus Koeck, austrijski ambasador u BiH, i gosp. Bernhard Bair, tadašnji komandant EUFOR-a za BiH. Razlog posjete je uspjeh naših nadarenih učenika na EUFOR-ovom takmičenju „Moji evropski susjedi“ na kojem su osvojili drugo mjesto i nakon toga putovali u sedmodnevnu posjetu Austriji.

Škola se okreće savremenim tokovima razvijanja kompetencija za cjeloživotno učenje i put Bosne i Hercegovine ka evropskim integracijama.

Gimnazija u Kaknju odigrala je važnu ulogu u obrazovanju i odgoju mladih ljudi u našoj općini. Doprinijela je privrednom, ekonomskom i kulturnom napretku naše sredine pa i šire. Kroz njene klupe prošlo je preko 3000 učenika, koji su danas ugledni inžinjeri, doktori, profesori, umjetnici, intelektualna snaga našega grada. Škola, njeni učenici i profesori su tokom svog dugogodišnjeg rada dobili i dobijaju brojna priznanja i nagrade za svoj uspješan rad.

PRVA STRANICA LJETOPISA (zapisao direktor Adem Haračić):

ljetopis